Diverzija je alternativni odgovor države na činjenje zločina.
Osuđivanje nije uvek najefikasnije sredstvo odvraćanja lica od vršenja krivičnih dela i sprečavanja činjenja krivičnih dela od
strane drugih.
Stoga, zakonske odredbe o preusmeravanju (§§ 198 ff. Zakona o krivičnom postupku iz 1975.) pružaju javnom tužiocu ili
sudu mogućnost – ako su činjenice slučaja dovoljno razjašnjene – da odustanu od krivičnog gonjenja za krivično delo.
U Austriji, diverzija (§§ 198 ff Austrijskog zakona o krivičnom postupku iz 1975.) nudi javnom tužiocu ili sudu mogućnost –
ako su činjenice slučaja dovoljno razjašnjene – da odustanu od krivičnog gonjenja za krivično delo, pod uslovom da
optuženi je podvrgnut teškoj meri, kao što je isplata novčane sume ili pružanje usluga u zajednici
(pristanak optuženog na diverzionu meru), i kazna se u ovom kontekstu ne čini neophodnom da bi se optuženi ili okrivljeni
odvratio od vršenja krivičnih dela (nema opasnosti od recidiva) ili da bi se sprečilo činjenje krivičnih dela od strane drugih
(specijalna i generalna prevencija).
Ova dva uslova (pristanak na diverzione mere i nepostojanje potrebe za kažnjavanjem u pogledu specijalne i
generalne prevencije) moraju biti ispunjena zajedno – tj. „kumulativno“.
