Tjelesna povreda je krivično djelo prema austrijskom krivičnom zakonu. Pravi se razlika između različitih vrsta tjelesnih ozljeda koje rezultiraju različitim kaznama za tjelesne ozljede. Međutim, tjelesna povreda ne samo da ima krivične posljedice za počinitelja, već može rezultirati i zahtjevima za naknadu štete i naknade za bol i patnju, posebno u slučaju teške tjelesne povrede.
Prema krivičnom zakonu Austrije, tjelesna povreda StGB znači oštećenje zdravlja i svako narušavanje fizičkog integriteta uzrokovano od strane druge osobe. Krivično pravo u Austriji podrazumijeva tjelesne ozljede, npr. B. Posekotine, modrice i slomljene kosti. S druge strane, vrlo blage iritacije, kao npr B. mala modrica bez daljih posljedica, koja se još ne smatra tjelesnom povredom StGB. Međutim, za krivično pravo u Austriji, a time i za kažnjavanje tjelesnih ozljeda, vrlo je važna razlika između lake tjelesne ozljede i teške tjelesne ozljede. Teška tjelesna ozljeda definirana je na sljedeći način: Žrtva doživi oštećenje zdravlja kao rezultat najmanje 24 dana, slijedi profesionalna invalidnost ili je ozljeda općenito priznata kao ozbiljna. Ovdje se povreda važnog organa redovno susreće sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. Nadalje, krivično pravo u Austriji također razlikuje tjelesnu ozljedu sa teškim trajnim posljedicama i tjelesnu ozljedu koja je rezultirala smrću. Bez obzira na posljedice po žrtvu, motivacija počinitelja također igra veliku ulogu u određivanju težine krivičnog djela. Stoga ovo dovodi do dalje diferencijacije tipova fizičkih ozljeda. Uvijek je odlučujuće da li je izvršilac z. B. je postupio s grubim ili blagim nemarom ili je djelo počinio s namjerom.
Obična ili laka fizička povreda zahtijeva namjeru od strane počinioca. Počinitelj je morao djelovati svjesno i voljno. Kolokvijalno se često čuje: „On je postupio svjesno.“ Ako se optuženi može teretiti samo za nehat, ne postoji namjerna obična tjelesna povreda. Tada bi bila relevantna samo tjelesna povreda iz nehata. To je često slučaj u saobraćajnim nesrećama.
U slučaju tjelesnih povreda, uz krivičnopravne posljedice za počinitelja moraju se uzeti u obzir i građanskopravni zahtjevi žrtve. Građanskopravni zahtjevi nastaju prema AGBG-u i drugim zakonima ne samo u slučaju teške tjelesne povrede, već iu slučaju bilo koje tjelesne povrede koju je počinilac krivo i protivpravno počinio. Posebno treba spomenuti zahtjeve za naknadu štete za medicinske troškove, gubitak zarade ili štetu uzrokovanu unakaženošću. Nadalje, osim naknade za posljedice tjelesnih povreda, u obzir se uzima i imovinska šteta koja je nastala prilikom radnje. Osim toga, može postojati i zahtjev za odgovarajuću naknadu za bol i patnju, koji se javlja pored zahtjeva za naknadu štete iz gore navedenih razloga i ima za cilj da žrtvi obezbijedi novčanu naknadu za pretrpljeni bol.
